Pravno-povijesna analiza odabranih tradicionalnih privatnopravnih instituta
Značajan dio instituta hrvatskog privatnog prava utemeljen je na rimskoj i kasnijoj europskoj pravnoj tradiciji, što im osigurava visoku razinu stabilnosti, ali istodobno otežava njihovu prilagodbu suvremenim društvenim i tehnološkim promjenama. Ta povijesna ukorijenjenost često rezultira normativnom inercijom i ograničenim kapacitetom za odgovor na nove pravne potrebe.
Ovo tematsko područje usmjereno je na pravno-povijesnu analizu odabranih instituta hrvatskog privatnog prava, s posebnim naglaskom na njihovo utemeljenje u rimskoj i europskoj kontinentalnoj pravnoj tradiciji. Istražuje se povijesni razvoj tih instituta, njihova normativna stabilnost te razlozi njihove otpornosti na društvene i tehnološke promjene.
Analiza obuhvaća utjecaj pravne tradicije na suvremena zakonodavna rješenja i pravnu praksu. Cilj je identificirati povijesno uvjetovane strukturne prepreke koje ograničavaju prilagodbu privatnopravnog sustava suvremenim izazovima.
Redefiniranje odabranih pravnih entiteta u skladu sa suvremenim izazovima
Razvoj digitalnih tehnologija, digitalne imovine i umjetne inteligencije doveo je u pitanje dostatnost tradicionalnih privatnopravnih koncepata pravnog subjektiviteta i vlasništva. Postojeća normativna rješenja često se temelje na kategorijama koje nisu prilagođene novim oblicima imovine i djelovanja, što stvara pravnu nesigurnost i regulatorne praznine.
Ovo tematsko područje usmjereno je kritičkoj analizi sposobnosti hrvatskog privatnopravnog sustava da odgovori na suvremene društvene, tehnološke i vrijednosne izazove, osobito u području digitalne imovine, umjetne inteligencije i novih oblika vlasništva. Ispituje se primjerenost postojećih koncepata pravnog subjektiviteta i objekata pravnih odnosa u svjetlu novih fenomena koji izmiču tradicionalnim pravnim kategorijama.
Kroz pravnu, komparativnu i teorijsku analizu razmatraju se mogući modeli konceptualne i normativne prilagodbe. Cilj je izraditi znanstveno utemeljene prijedloge za (re)definiranje ključnih privatnopravnih instituta u skladu s europskim i međunarodnim standardima.
Pristup pravdi u digitaliziranom sustavu
Unatoč strateškim dokumentima koji naglašavaju digitalizaciju pravosuđa, hrvatski građanski i izvansudski postupci i dalje se suočavaju s problemima neučinkovitosti, dugotrajnosti i ograničenog pristupa pravdi. Digitalni alati uvode se fragmentarno, bez sustavne analize njihovog utjecaja na procesna jamstva i jednakost stranaka.
Ovo tematsko područje usmjereno je na analizu učinkovitosti hrvatskog građanskog i izvansudskog postupka u kontekstu digitalizacije pravosuđa. Istražuje se normativni okvir i praktična primjena digitalnih alata u postupcima, kao i njihov utjecaj na pristup pravdi, trajanje postupaka i pravnu sigurnost.
Posebno se identificiraju pravne, institucionalne i tehničke prepreke koje usporavaju ili ograničavaju digitalnu transformaciju postupaka. Cilj je formulirati preporuke za unaprjeđenje učinkovitosti i dostupnosti pravne zaštite u digitaliziranom pravosudnom sustavu.
Procesna prava djece i osoba s invaliditetom
Međunarodni i europski standardi sve snažnije naglašavaju pravo djece i osoba s invaliditetom na aktivno sudjelovanje u postupcima koji se odnose na njih, no u hrvatskom pravnom sustavu praksa još uvijek pokazuje značajne nedostatke u tom pogledu. Njihova procesna uloga često ostaje formalna ili pasivna, što dovodi u pitanje stvarnu zaštitu njihovih prava.
Ovo tematsko područje usmjereno je na analizu normativne i stvarne razine zaštite procesnih prava djece i osoba s invaliditetom u sudskim i upravnim postupcima. Ispituje se u kojoj mjeri hrvatski pravni okvir i praksa osiguravaju njihovo pravo na sudjelovanje, izražavanje mišljenja i jednak pristup pravosuđu.
Poseban naglasak stavlja se na potrebu transformacije njihove procesne uloge iz pretežito pasivne u aktivnu. Cilj je identificirati normativne i institucionalne nedostatke te predložiti rješenja koja doprinose inkluzivnijem i učinkovitijem procesnom sustavu.
Oblikovanje pravne kulture s osobitim naglaskom na pravno obrazovanje u Republici Hrvatskoj u odnosu na kritičko mišljenje, etiku i inkluzivnost
Nedostatak kritičkog mišljenja, etičke refleksije i senzibiliteta za inkluzivnost u pravnoj praksi često se povezuje s načinom na koji se pravnici obrazuju i socijaliziraju unutar pravnog sustava. Pravno obrazovanje u Republici Hrvatskoj još uvijek je dominantno usmjereno na reprodukciju pozitivnopravnog znanja, uz ograničen prostor za interdisciplinarnost i vrijednosnu refleksiju.
Ovo tematsko područje bavi se analizom pravne kulture u Republici Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na ulogu pravnog obrazovanja u njezinu oblikovanju i razvoju. Istražuje se sadržaj, struktura i provedba kurikula pravnih fakulteta te njihov utjecaj na razvoj kritičkog mišljenja, pravnog znanja, profesionalne etike i inkluzivnih vrijednosti.
Analiza uključuje ulogu nastavnika, nastavnih metoda, praktične nastave i studenata u formiranju pravničkih kompetencija. Cilj je izraditi smjernice za unaprjeđenje pravnog obrazovanja kao ključnog elementa dugoročne transformacije pravne kulture.
Fotografije korištene na ovoj mrežnoj stranici preuzete su s mrežnih platformi Unsplash i Freepik.
Financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
Prilagodba privatnopravnog sustava suvremenom društvu 